Kako brane “Đerdap” utiču na migraciju jesetri radi mresta

Migracija radi mresta predstavlja ključni deo životnog ciklusa svih vrsta jesetri koje žive u Dunavu. Zbog toga im posebno teško padaju fizičke prepreke, poput brana.

Kada se neki vodeni prostor zabrani, ribe imaju ograničen prostor i ne mogu da dođu do tradicionalnih mesta za mrest. Populacije jesetri koje se nađu u ovakvom prostoru, mogu iskusiti negativne posledice međusobnog ukrštanja samo sa bliskim srodnicima, kao i gubitak genetske raznovrsnosti.

Brana Đerdap se nalazi na granici Srbije i Rumunije, i najveća je hidroenergetska brana na celom toku Dunava. Sistem se sastoji od dve glavne brane, Đerdap I i Đerdap II, koje su sagrađene 1972, tj. 1985. godine. Brane se nalaze na 942. kilometru Dunava i  na 863. kilometru uzvodno od ušća u Crno more, zbog čega su na 863. kilometru reke jesetre odsečene od važnih mesta za mrest u srednjem toku Dunava. Rumunija i Srbija zajednički upravljaju Đerdapom.

Evidentirano je da su ulovi morune (Huso huso) i ruske jesetre (Acipenser gueldenstaedtii) dostigli poslednji vrhunac po izgradnji brane Hidroelektrane “Đerdap  1”, jer je veliki broj jesetarskih vrsta koje žive u Dunavu ostao zarobljen ispod brane. U periodu od 1972.-1976. godine, 115,7 tona morune i ruske jesetre je ulovljeno ispod brane, što predstavlja povećanje za oko 25% u poređenju sa periodom od 5 godina pre izgradnje brane. Međutim, naglo opadanje ulova usledilo je odmah posle 1976. godine, do samo 37,3 tone u periodu od 1980. do 1984. godine kada je izgrađena hidroelektrana “Đerdap 2”. Njihov broj je od tada u stalnom opadanju.

Brane hidroelektrane “Đerdap” nemaju tehnička rešenja kao što su riblje staze, koje služe da olakšaju migraciju riba. Međutim, slučajni ulovi migratornih jesetarskih vrsta uzvodno od brane pokazuju da jako mali broj jedinki uspe da prođe uzvodno, koristeći prevojnicu za velike brodove. WWF pruža podršku Međunarodnoj komisiji za zaštitu reke Dunav (ICPDR), Strategiji EU za Dunavski region (EUSDR) i drugim partnerima kako bi se omogućio prolazak jesetarskih vrsta kroz HE “Đerdap”. Ovo bi bio veliki uspeh za očuvanje jesetarskih vrsta koje žive u Dunavu i skoro duplo uvećao njihov areal, tako što bi ovim ribama ponovo bilo dostupno skoro 1000 km Dunava (sve do brane Gabcikovo u zapadnoj Slovačkoj).