Zaštićene vrste riba i dalje u slobodnoj prodaji


Beograd, 1. oktobar 2020. godine – Nezakonit ribolov i prodaja strogo zaštićenih vrsta i dalje su svakodnevne aktivnosti koje se ne sankcionišu i koje su u velikoj meri prisutne u Srbiji. Ugroženost ribljeg fonda evidentna je i kroz poslednji zabeležen slučaj prodaje trajno zaštićene vrste, vretenara, na pijaci u Batajnici polovinom septembra, na koju je prijavom inspekciji zaštite životne sredine reagovalo udruženje Ujedinjeni ribolovci Srbije. Nažalost, udruženje do danas nije dobilo nikakav odgovor inspekcije, čak ni da je prijava primljena. Preprodavac koji je tu ribu nudio opšte je poznat, na istom je mestu godinama, neretko više puta nedeljno prodaje po raznim osnovama nelegalno ulovljenu ribu.

foto Prodaja vretenara na pijaci u Batajnici © URS 223x300 - Zaštićene vrste riba i dalje u slobodnoj prodaji
Prodaja vretenara na pijaci u Batajnici © URS

 

Slučajevi prodaje zaštićenih vrsta riba i uopšte nelegalno uhvaćene ribe na pijacama i u restoranima nisu retki. To je posledica činjenice da su i krivolovci i vlasnici ribarnica, restorana, tezgi za prodaju ribe i divlji prodavci, odavno shvatili da su velike šanse da ih niko neće kontrolisati, niti preduzimati bilo šta povodom toga, pogotovo ako uspeju da nabave bilo kakav papir kojim će fiktivno dokazati legalno poreklo svoje robe. Na sve to nadovezuje se i pravosuđe koje često izriče minimalne ili nikakve kazne za krivična dela protiv zaštite životne sredine”, objašnjava Vladimir Stakić iz Ujedinjenih ribolovaca Srbije.

WWF – svetska organizacija za prirodu, zajedno sa drugim stručnim udruženjima i ranije je isticao neophodnost efikasnije inspekcijske kontrole, distribucije i trgovine ribljim vrstama, imajući u vidu brojne prijave građana primljenih putem društvenih mreža, koji si ukazivali na nesmetanu prodaju kečige iz divljine u restoranima, ribarnicama i na pijacama, uprkos tome što je od januara 2019. zabranjen ribolov te divlje vrste.

 

 

Nadležnosti inspekcija u slučajevima kontrole prodaje ribe na pijaci, u restoranu, ili na drugim mestima su nejasne, pa se građani često nađu u situaciji da ih nadležni prebacuju sa jedne na drugu adresu. Saradnja različitih inspekcijskih službi u praksi i dalje ne funkcioniše efikasno, pa je potrebno unaprediti njihovu koordinaciju i omogućiti građanima da na jednostavan i brz način prijave nepravilnosti, ali i da dobiju povratnu informaciju o postupanju po prijavama. Pored toga, veliki problem je i dalje nedovoljan broj inspektora i njihova opremljenost. Oni se na terenu susreću sa dobro opremljenim i organizovanim ribokradicama, tako da se kontrole često završe neuspešno. Sve ovo moguće je preduprediti većim ulaganjem u zaštitu prirode i životne sredine, što bi trebalo da bude prioritet budućeg Ministarstva zaštite životne sredine”, dodaje Ivana Grubišić iz WWF-a.

Jedan od mehanizama koji mogu povoljno da utiču na pobošljanje stanja na vodama i očuvanje ribljeg fonda jeste kupovina dozvola za rekreativni ribolov. Međutim, tendenciozni i senzacionalistički tekstovi u medijima u prethodnom periodu, koji su najavljivali poskupljenje dozvola za rekreativni ribolov u narednoj godini, uprkos navođenju dokumenata[1] koja jasno pokazuju da cene ostaju iste, primorala su stručna udruženja i korisnika ribarskih područja koja se godinama bave zaštitom i očuvanjem ribljeg fonda u Srbiji da reaguju na neistinite informacije. WWF zajedno sa Ribolovačkim savezom Vojvodine ovim putem apeluje na sve poštene i savesne ribolovce da kupe dozvolu za rekreativni ribolov za narednu 2021. godinu i time doprinesu očuvanju veoma ugroženog ribljeg fonda Srbije.

„Cene dozvola ostaju identične cenama u 2020. godini, a cifra koja se spominjala u medijima od 10.000 dinara važi samo za Predeo izuzetnih odlika ‘Klisura reke Gradac’, i identična je prošlogodišnjoj ceni. Kupovinom dozvole ribolovci mogu pozitivno da utiču na stanje na vodama. Prihodi korisnika ribarskih područja u Srbiji zavise gotovo isključivo od prodatih dozvola, pa samim tim i čuvanje voda direktno zavisi od tih prihoda. Naravno, kupovina dozvole je pre svega zakonska obaveza ukoliko želimo da se bavimo rekreativnim ribolovom, pa posedovanjem iste izbegavamo kršenje zakona i kazne koje to kršenje povlači sa sobom”, ističe Ljubomir Pejčić, stručno lice RSV-a.

Bez ulaganja zvaničnih insititucija u unapređenje zaštite prirode i životne sredine, kao i sankcionisanja prestupa koji direktno ugrožavaju riblji fond i podstiču dalje kršenje zakona, građani će ostati razočarani i demoralisani zbog činjenice da inspekcija kao organ nadzora često ne izađe na teren po njihovom pozivu, već tek nekoliko dana kasnije kada je teže ili nemoguće utvrditi prekršajno ili krivično delo, kao i zbog slučajeva kada inspekcija traži da im se nekoliko dana unapred najavi da bi negde trebalo da se pojave na terenu. Time se podstiče dalji krivolov i uništavanje bogatog ribljeg fonda Srbije, istovremeno smanjujući želju i motivaciju građana da učestvuju u zaštiti prirodnih resursa naše zemlje.

[1] Pravilnik o vrednosti dnevne, višednevne i godišnje dozvole za rekreativni ribolov za 2021 god.’ (Sl. glasnik broj 114/2020.).